Podijeljen sakramenat svete Potvrde

Riječki nadbiskup i metropolita Ivan Devčić predvodio je na blagdan Duhova, u nedjelju 4. lipnja 2017., svečano misno slavlje u katedrali sv. Vida i tom prigodom podijelio sakrament svete Potvrde.

Iz župe sv. Terezije od Djteta Isusa sakramenat svete Potvrde primilo je 22 kandidata.

Krizmanike su za primanje sakramenta svete Potvrde pripremale vjeroučiteljica Kristina Starčević i s. Mirjam Radošević.

 

Duhovna obnova Grada Rijeke

Duhovna obnova grada Rijeke održati će se u Dvorani mladosti na Trsatu od 9. lipnja do 11. lipnja 2017. pod geslom: „Rijeka milosti u luci zajedništva“. Događaj organizira Riječka nadbiskupija i Organizacijski odbor Duhovne obnove grada Rijeke „Rijeka milosti u luci zajedništva“.

Duhovnu obnovu vodit će fra Ante Vučković, doktor znanosti i profesor filozofije i ta povezanost s filozofijom njegovoj duhovnosti daje onu crtu realnosti koja je bliža vjernicima. Također, papa Franjo ga je prošle godine proglasio misionarom Božjeg milosrđa što je velika čast. Taj njegov naslov nije trajao samo prošle godine, nego je produžen i na ovu. S obzirom da je Trsatsko svetište oprosno mjesto do blagdana Krista Kralja ove godine, bit će ovo prilika i da zajedno izmolimo molitvu potpunog oprosta u svetištu Majke Božje Trsatske.

Ova duhovna obnova od neizmjerne je važnosti na riječku Crkvu, istaknuo je povjerenik za mlade Riječke nadbiskupije vlč. Marko Šarić. U vremenu užurbanosti važno je ne zaboraviti na našu duhovnu dimenziju. Duhovne obnove prilika su za to – vratiti se sebi i Bogu, dopustiti da nam Duh Sveti progovori o onome što je važno za naš život, poručio je vlč. Marko Šarić.

Godišnje hodočašće Fatima-Lurd 2017.

Godišnje hodočašće u Fatimu i ostala svetišta organizirala je župa sv. Terezije od Djeteta Isusa od 15. svibnja 2017. do 28. svibnja 2017.  Duhovna pratnja župnik vlč. Ivan Šarić.

Vjerujemo da je naše hodočasnike na putu pratio Božji blagoslov i da su se vratili okrijepljeni snagom svetih i Majčinom ljubavlju!

Fatimska poruka Neba: Na kraju će moje bezgriješno srce pobijediti!

Sretan vam blagdan Duhova - rođendan Crkve

Draga braćo i sestre u Kristu,
Sretan Vam i blagoslovljen blagdan Duhova - rođendan Crkve!

Prva pričest - 30. travnja 2017.

Misao iz evanđelja Lk 24, 13-35

Prepoznaše ga u lomljenju kruha.

U nedjelju, 30. travnja 2017. u župnoj crkvi Svete Terezije od Djeteta Isusa na Podvežici, sakramenat Prve pričesti primilo je 32 prvopričesnika.

Misno slavlje predvodio je župnik, vlč. Ivan Šarić

Za primanje sakramenta Prve pričesti pripremale su ih vjeroučiteljice Kristina i Gordana i s. Mirjam Radošević!

Krštena Julia Radulović - 7. svibnja 2017.

U nedjelju, 7. svibnja 2017., na nedjelju Dobrog pastira, u župnoj crkvi Svete Terezije od Djeteta Isusa na Podveživi krštena je Julia Radulović, treća kćerka Anite i Duška Radulović.

Misno slavlje predvodio je župnik, vlč. Ivan Šarić, koji je i podijelio sakramenat krštenja maloj Juliji.

Želimo obilje Božjeg blagoslova i milosti još jednom Božjem djetetu Mariji - Juliji, njezinim sestrama i roditeljima. Neka je uvijek kroz život vodi Božja ruka, a Isus joj bude najbolji prijatelj!

Krešten Jakov Oštarić - 21.4.2017.

U Uskrsnoj osmini, 21. travnja 2017. u župnoj crkvi Svete Terezije od Djeteta Isusa kršten je JAKOV PETAR OŠTARIĆ, sin Ivane i Maura, rođen 2. veljače 2017.

KRSNI KUMOVI: Marijana i Luka Miškulin. Jakova je krstio župnik, vlč. Ivan Šarić, a krsno ime Jakova je Petar.

Jakovu i njegovim roditeljima Ivani i Mauru želimo obilje Božjeg blagoslova i milosti!

 

Križu nado jedina

Naraštaj smo spore pameti i kratkog pamćenja. Cijeli život učimo obnavaljati se duhom svoje pameti i obući (se u) novog čovjeka“. Potrošili smo se u pripravama za Uskrs, u izvršavanju brojnih, pa i zahtjevnih pobožnosti, ispisali toliko čestitki, pročitali toliko lirskih i proznih umotvorina, odradili smo toliko toga kako bismo dostojno proslavili Uskrs ... i što je ostalo? Skoro pa ništa: pokoja pisanica, malo kolača, šunke ... Što je ostalo u našoj pameti, što u pamćenju? Uskrs je prošao, a jesmo li postali ljudi Uskrsnuća, da li nas je oplahnuo, jesmo li udahnuli Duh Uskrsa? Evo nas i opet na putu k našem Emausu. I tko zna koliko se još danas sjećamo Velikog petka, a koliko se pak više ponovo mučimo pod ruševinama naših uvijek ponovo skršenih rajskih dvorova i napuštenih Edenskih vrtova? Danas je već drugo, a zapravo nalik na staro ... Koliko puta smo čuli da nema Uskrsa bez Velikog petka iz kojeg nam tako brzo izmakne Krist, u kojem je Bog netko drugi i nekako drugačiji od onoga kakvog smo mu zadali da bi trebao biti. I opet se potresa naš svijet. Svakodnevno, nepogrešivo, neizostavno. Težak nam je naš križ svakodnevni, neizbježni, i što li sve radimo kako bismo mu izmakli, kako bismo ga umanjili pa i poništili? Što li sve u svojoj sporoj pameti smišljamo i zamišljamo kako bismo sami našli spas, kako bismo nekim drugim, lakšim, manje krvavim, ne umirućim, '“mudrijim“ putem našem uskrsu pristigli. Tko se još sjeća onog Kristovog vapaja kad je molio svoje da ostanu i mole s njim. Tko je zapravo, ali zapravo Krist nama?

Sretan i blagoslovljen Uskrs

Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče!” (Mt 28, 5)
Budućnost ljudi pripada onima koji je u srcima imaju razloge za život i nadu. Krist je uskrsnuo! Razlozi nade i života su utemeljeni. Ljubav na križu je pobijedila neprijatelja života. Smrti više nema. U Uskrsu je smisao naše vjere: „Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je propovijedanje naše, uzalud je i vjera vaša…“ - kaže sv. Pavao. Uskrs jest razlog vjernosti Kristu svakog dana i nas u vremenu- da bi životom i smrću, slijedeći Krista, ucijepljeni u Njega, dijelili Njegovu sudbinu i u uskrsnuću- te pristigli vječnosti. Mi znamo, srcem u kojem živi vjera, znamo sigurnošću onih kojima se Krist objavio – Ja jesam!- i ponavljamo sa sv. Augustinom: Na kraju neće biti večer, već dan Gospodnji… Svi ćemo tada svetkovati i gledati, gledati i voljeti, voljeti i slaviti. Da, zaista, tako će biti na kraju – bez kraja! Zato – radujmo se danas jer Krist je živ! U Njegovoj pobjedi je naš život i naša vječnost!
Sretan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista!

Veliki petak

Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti.

Danas nema euharistijskog (misnog) slavlja. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, kako bi se simbolizirala Isusova muka i smrt. Nađite vremena za Isusa i okupimo se danas u crkvi i kapeli danonoćnog klanjanja razmišljajući o Isusovoj muci. Obavezni su post i nemrs. Na Veliki petak 14. travnja koji je spomen na Kristovu smrt, vjernicima će od 8 do 18 sati na čašćenje biti izložena relikvija Križa Kristova (1.st.) iz Jeruzalema. Od 18 sati riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić predvodit će obrede Velikoga petka.​

U našoj župi, obred Velikog petka započinje u 18,00 sati.

Misa posvete ulja ulja u katedrali sv. Vida

Zauzimati se riječju i djelom za siromahe, kojih ćemo uvijek imati uza se; pomoći onima koji ne vjeruju ,,progledati” i upoznati Boga, svoga Stvoritelja, i Isusa, njegova Sina i našeg Spasitelja; dizati svoj glas protiv nepravdi i svakojakih oblika tlačenja i izrabljivanja u suvremenom društvu; promicati milosrđe i jednakost među ljudima, zauzimati se za obitelj koja je osnovna stanica društva i naroda, zadaća je svećenika, đakona i svećeničkih kandidata, redovnika i redovnica te vjernika laika na što ih je potaknuo riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić predvodeći u srijedu 12. travnja u katedrali sv. Vida Misu posvete ulja. (preuzeto sa stranice Riječke nadbiskupije)

Cvjetnica u našoj župi

Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje. To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja „Muke Isusove“ kao uvoda u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu.

Cvjetnica - nedjelja muke Gospodina našega

Danas slavimo Cvjetnicu ili Cvjetnu nedjelju (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje. To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja „Muke Isusove“ kao uvoda u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U hrvatskom folkloru blagoslovljenom se bilju pridavala dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti) i plodonosna (osiguravanje dobra zdravlja i bogata uroda). Zbog toga se to bilje stavljalo na polje, u kuću i gospodarske zgrade, na groblje i na bunare. Masline, drijenak, mace i palme imaju važnu ulogu u pučkom vjerovanju o prenošenju vitalne snage bilja na dom. To drevno vjerovanje skladno se uklapa u kršćansko tumačenje Cvjetnice kao proljetne obnove, prije svega obnove čovjeka. 

Susret klanjatelja Kapele danonoćnog klanjanja

Susret klanjatelja kapele danonoćnog klanjanja u nedjelju, 19. ožujka 2017. na blagdan sv. Josipa!

17,15 sati - križni put

  • 18.00 sati - sv. Misa i Euharistijsko klanjanje
  • Prije mise mogućnost za sv. ispovijed
  • Zajednički domjenak i druženje!

Dobro došli!

Poruka riječkog nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića za korizmu 2017.

Isus sve što traži od nas sam prvi čini

1. Čistom srijedom ili Pepelnicom počinje korizma, vrijeme neposredne pripreme za proslavu Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana. Ime korizma (četrdesetnica) dolazi od latinske riječi quadragesima. To je vrijeme četrdesetodnevne pripreme za Uskrs ili Vazam. Broj četrdeset simboličan je broj, povezan sa značajnim događajima iz povijesti spasenja.

Tako je prije općeg potopa u Noino vrijeme kiša padala četrdeset dana i noći; židovski je narod četrdeset godina putovao pustinjom iz egipatskog ropstva u obećanu zemlju. Mojsije je, prije nego je od Boga primio deset zapovijedi, proboravio četrdeset dana i noći na brdu Sinaju (usp. Izl 24, 18). Prorok Ilija „išao je četrdeset dana i četrdeset noći do Božje gore Horeba“, gdje je na ulazu u neku pećinu u šaptu lagana i blaga povjetarca susreo Boga i primio od njega novu zapovijed (1Kr 19, 9-16). A proroka Jonu Bog šalje Ninivljanima uz poruku neka se obrate jer će, u protivnom, za četrdeset dana Niniva biti razorena (usp. Jona 3, 4). Četrdeset dakle znači vrijeme potrebno za čišćenje od grijeha i od pogrešnih predodžbi o Bogu, vrijeme oslobađanja od nutarnjeg i vanjskog ropstva, vrijeme da bi se postiglo spasenje.

Pepelnica ili čista srijeda

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, spomendan kojim počinje korizma. To je dan pokore, razmatranja, strogog posta i nemrsa. Svećenici danas posipaju vjernike pepelom uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“ ili „Obratite se i vjerujte Evanđelju!“ Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, ali također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan prema onima koji mu se obraćaju pokorna srca. Dobiva se od blagoslovljenih grančica korištenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Papina poruka za Svjetski dan bolesnika 2017.

„Zadivljenost Božjim djelima: 'Velika mi djela učini Svesilni…' (Lk 1, 49)" tema je poruke pape Franje za 25. Svjetski dan bolesnika koji se slavi na spomendan Gospe Lurdske 11. veljače 2017. godine.

Svaka osoba jest i uvijek ostaje ljudsko biće, i kao takvom joj treba pristupati. Bolesni i osobe s invaliditetom, pa i onim najtežim, imaju svoje neotuđivo dostojanstvo i svoju misiju u životu. Oni nikada ne postaju puki predmeti. Premda ponekad izgledaju potpuno pasivni, u stvarnosti tomu nikada nije tako, piše Papa te poziva na molitvu Bezgrešnoj Mariji za milost da se uvijek znamo ophoditi s bolesnikom kao s osobom koja, zasigurno, treba pomoć, katkad čak i za najjednostavnije stvari, ali koja u sebi nosi dar koji može dijeliti s drugima. Pogled Marije, Utjehe žalosnih, prosvjetljuje lice Crkve u njezinu svakidašnjem predanom zauzimanju za one koji pate i koji su u potrebi.

Umro fra Serafin Sabol

U subotu, 21. siječnja 2017. umro je fra Serafin Sabol, trsatski franjevac, legendarni trsatski gvardijan, izvanredan čovjek, izvanredan franjevac i svećenik, u 71. godini života, 54. redovništva i 45. svećeništva. 

Sprovod dragoga nam pokojnika bit će u četvrtak, 26. siječnja 2017. g., u 13 sati na groblju na Trsatu. Sveta misa zadušnica slavit će se nakon sprovoda u Bazilici Majke Božje Trsatske.

Blagi Kriste, podaj mu život vječni!

Čestit i blagoslovljen Božić

"Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama." (Lk 2, 10-12) 

"...stani večeras uz jaslice i u šutnji gledaj čaroliju gole ljudske egzistencije... Usudi se to otajstvo ne obuhvaćati mišlju, već mu daj da ono tebe obuhvati. Nek´ u tebi probudi djetinjstvo tvoje duše. Svijest duboke ljudske krhkosti... " ...eto, to želim i tebi i sebi ....

Draga braćo i sestre u Kristu!
Želimo vam blagoslovljen i čestit Božić.
Iskorak u 2017. godinu neka Vam bude obasjan Kristovim svjetlom te popraćen zdravljem, radošću i mirom

Četvrta nedjelja došašća - Isus - najljepše ime

S četvrtom nedjeljom došašća nalazimo se neposredno pred svetkovinom Božića, svetkovinom Kristova rođenja. Ili, da se poslužimo riječima himna Jutarnje u vremenu došašća poslije 16. prosinca kojima nas opominje na njegov drugi dolazak: 

"Jer Krist je već pred vratima; 

Da vjernim nebo otvori; 

I krune svetim podijeli."

Zaustavimo se na trenutak ovdje i pokušajmo si predočiti kako Marija i Josip razgovaraju o malom još nerođenom Isusu, kako tiho šapću o malom Ješui i iščekuju njegovo rođenje. Sve to, tajna je adventa i na nama je da negdje u intimi svoje duše šapćemo s Marijom i Josipom izgovarajući to sveto i slatko ime: Ješua, Isuse, dođi, nemoj kasniti...

 

Stranice

Subscribe to Župa Sv. Terezija od Djeteta Isusa - Podvežica - Rijeka RSS