Godišnjica smrti msgr. Adama Muchtina

Gospodin je 21. kolovoza 1994. došao po svog vjernog slugu Adama u 15 sati i 35 minuta. Vječnost za koju je živio sada je njegova baština.

Na svetkovinu sv. Josipa, 19. ožujka 2013., posmrtni ostaci msgr. Adama Muchtina i njegove obitelji svečano su prenesenisahranjeni u župnjoj crkvi  i svete Terezije od Djeteta Isusa na Podvežici. Od tada je njegov grob mjesto molitve, milosti i uslišanja. Mnogi svjedoče da su iskusili zagovor msgr. Adama Muchtina u duhovnim i tjelesnim potrebama.

Nekoliko misli iz duhovne ostavštine msgr. Adama Muchtina:

"Budućnost našeg života, naše sreće, često ovisi o malenim stvarima!"

"Mi moramo raditi za vječnost. To nam je prvotni cilj."

"Uvijek moram imati na pameti da je Bog moj Gospodar."

"Ne smijemo si Boga zamišljati kao nekog silnika koji samo vreba da uništi našu dušu, već kao dobrog Oca!"

Sretan Dan državnosti

Slikovni rezultat za dan državnostiSvim našim župljanima želimo sretan i blagoslovljen Dan državnosti!

Blagoslovi Bože i čuvaj moju Domovinu, svaku majku, očeve, svako dijete, sve ljude ...

 

 

Krizma u našoj župi

Krizma na blagdan Duhova u katedrali sv. Vida, 20. svibnja 2018.

 

 

 

 

Blagoslovljen vam blagdan Tijelova

Sretan vam i blagoslovljen blagdan Tijelova, blagdan Tijela i Krvi Kristove!

 

 

 

 

 

 

Sretan i blagoslovljen Uskrs

Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče!” (Mt 28, 5)

Budućnost ljudi pripada onima koji je u srcima imaju razloge za život i nadu. Krist je uskrsnuo! Razlozi nade i života su utemeljeni. Ljubav na križu je pobijedila neprijatelja života. Smrti više nema. U Uskrsu je smisao naše vjere:  „Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je propovijedanje naše, uzalud je i vjera vaša…“ - kaže sv. Pavao. Uskrs jest razlog vjernosti Kristu svakog dana i nas u vremenu- da bi životom i smrću, slijedeći Krista, ucijepljeni u Njega, dijelili Njegovu sudbinu i u uskrsnuću- te pristigli vječnosti. Mi znamo, srcem u kojem živi vjera, znamo sigurnošću onih kojima se Krist objavio – Ja jesam!- i ponavljamo sa sv. Augustinom: Na kraju neće biti večer, već dan Gospodnji… Svi ćemo tada svetkovati i gledati, gledati i voljeti, voljeti i slaviti. Da, zaista, tako će biti na kraju – bez kraja! Zato – radujmo se danas jer Krist je živ! U Njegovoj pobjedi je naš život i naša vječnost!

Sretan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista!

 

Velika subota i Kristov grob

Crkva u tišini iščekuje Kristovo uskrsnuće.  Od obreda Velikoga petka kroz cijelu Veliku subotu Crkva 'šuti'. Navečer se vjernici okupljaju na bdijenje. Prva je Crkva uskrsnu noć provodila u pjesmi i molitvi, pridružujući katekumene Kristu raspetom i uskrslom. Današnji obred Vazmenoga bdijenja čini Služba svjetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; Služba riječi sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja koja iznose ključne događaje povijesti spasenja; zatim krsna služba s litanijama svih svetih, blagoslov vode, krštenje odraslih ili obnova krsnih obećanja; te euharistijska služba pod kojom novokršteni donose misne darove te prvi puta blaguju Tijelo Kristovo. Današnje se bdijenje slavi u večernjim satima kako bi se uskrsna svijeća s trostrukim usklikom 'Svjetlo Kristovo' mogla unijeti u crkvu u trenutku kada je u crkvi potpuni mrak te kako bi plamen uskrsne svijeće rasvijetlio mračne sile i unio svjetlo u današnji svijet. To svjetlo simbolizira uskrslog Krista koji je za nas mučen, pokopan i uskrsnuo. Zato se čin bdijenja započinje na Veliku subotu kada padne noć, a mora završiti prije zore.

U Službi svjetla u samoj su crkvi ugašena svjetla, a predsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim će biti zapaljena uskrsna svijeća. Možda bi ovdje bilo prikladno spomenuti simbolizam svijeće. Svijeća je djevičanski plod pčela, i zato je prikladna da bude simbol Krista, Sina djevičanske Majke. U uskrsnu svijeću predvoditelj slavlja ucrtava križ te 'Alfu' i 'Omegu', prvo i posljednje slovo grčkog alfabeta, jer uskrsli Krist je početak i kraj svega stvorenoga. Nakon toga svijeća se pali na blagoslovljenom ognju i nosi kroz crkvu s tri 'postaje'; pri dnu crkve, u sredini i pred oltarom. Đakon ili onaj koji nosi svijeću podiže je i pjeva: 'Svjetlo Kristovo'. Na taj poklik vjernici odgovaraju: 'Bogu hvala!' Nakon toga slijedi Vazmeni hvalospjev, čiju je ljepotu potrebno doživjeti slušanjem.

Uskrsno bdijenje započinje u našoj župi u 21,00 sat

Na veliki četvrtak održana prva riječka "Visita Inglesia

web-visitaNa Veliki četvrtak, 29. ožujka u Rijeci se po prvi puta održala “Visita Iglesia”, pobožnost kojom su mladi Riječke nadbiskupije, predvođeni povjerenikom za mlade vlč. Markom Šaricem, posjetili 7 riječkih crkava u kojima su razmatrali 7 postaja muke Isusove: od uhićenja, suđenja do raspeća. Ovu je prekrasnu pobožnost pokrenuo sv. Filip Neri u 16. st i ona se održala sve do danas u Rimu, ali i u drugim dijelovima Italije i svijeta. Na tom tragu Ured za malde Riječke nadbiskupije organizirao je uoči Velikog petka pokrenuti ovu pobožnost u Rijeci tijekom koje su sudionici hodočašća, obilazeći riječke crkve, zajedno razmatrali muku Gospodina Isusa Krista. Hodočašće je započelo u 14 sati u crkvi Gospe Lurdske. Zatim su mladi u procesiji krenuli prema crkvi sv. Jeronima i potom u riječku prvostolnicu, katedralu sv. Vida iz koje su se spustili u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Uslijedilo je uspinjanje trsatskim stubama uz pjesmu i molitvu krunice prema Majci Božjoj Trsatskoj. Nakon molitve u Trsatskom svetištu i kratkog predaha, zaputili su se prema crkvi sv. Ane i posljednjoj postaji – crkvi sv. Terezije od Djeteta Isusa. Tamo su u 18 sati zajedno sa župljanima slavili Misu Večernje Gospodnje koju je predslavio župnik ove župe vlč. Ivan šarić. Svećenici spomenutih riječkih crkava radosno su dočekivali mlade i rado se s njima zadržali u razmatranju i molitvi. Po završetku pobožnosti, čiji vrhunac je bio slavlje Mise Velikog Četvrtka, uslijedila je okrjepa i druženje koje je za njih pripremio vlč. Ivan Šarić sa svojim župljanima. (P.Š.) (preuzeto sa stranica Rijekče nadbiskupije)

Veliki petak

Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje pritišće čovječanstvo i kako bi se ponovno, u svjetlu Božje Riječi i potpomognuta dojmljivim liturgijskim činima, spomenula Gospodinovih patnji. Nakon što posluša izvještaj o muci Kristovoj, zajednica moli za sve nakane Crkve, klanja se Križu i pristupa Euharistiji, blagujući čestice koje su pohranjene na misi Večere Gospodnje prethodnoga dana. Kao dodatni poziv na razmatranje muke i smrti Otkupiteljeve i da bi se izrazila ljubav i dioništvo vjernika na patnjama Kristovim, kršćanska tradicija potakla je razne oblike pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva na otkupiteljskoj Kristovoj žrtvi. Među tim pobožnostima ističe se križni put. Tako su se u mnogim zemljama pojavila svetišta nazvana "Kalvarija" do kojih se stiže strmim usponom koji podsjeća na bolan hod muke.

Gospodine, sve naše je s Tobom na križu raspeto. Želimo umrijeti sebi smrću najdubljom. Jer vjerujemo i znamo ono što s Tobom umire s Tobom uskrsava.  Uistinu je vrijedno ono što s Tobom kroz grob prođe. Molimo Te otkrij nam što je to još u nama što Ti moramo predati da s Tobom umre.​

Cvjetna nedjelja u našoj župi

U nedjelju, 25. ožujka 2015. blagoslovom malinovih grančica i procesijom započeli smo proslavu Cvjetnice ili Cvjetne nedjelje (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje. To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja „Muke Isusove“ kao uvoda u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U hrvatskom folkloru blagoslovljenom se bilju pridavala dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti) i plodonosna (osiguravanje dobra zdravlja i bogata uroda). Zbog toga se to bilje stavljalo na polje, u kuću i gospodarske zgrade, na groblje i na bunare. Masline, drijenak, mace i palme imaju važnu ulogu u pučkom vjerovanju o prenošenju vitalne snage bilja na dom. To drevno vjerovanje skladno se uklapa u kršćansko tumačenje Cvjetnice kao proljetne obnove, prije svega obnove čovjeka.

Raspored Uskrsnih liturgijskih slavlja

Sutra slavimo Cvjetnicu ili Cvjetnu nedjelju (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje. To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja „Muke Isusove“ kao uvoda u Veliki tjedan.

Raspored liturgijskih slavlja u našoj župi:

Cvijetnica - sv. mise u 10,00 i 18,00 sati

Veliki četvrtak - sv. misa u 18,00 sati

Veliki petak - Muka Gospodinova u 18,00 sati

Velika subota - Uskrsno bdijenje u 21,00 sat

Uskrs - sv. mise u 8,00, 10,00 i 18,00 sati

Uskrsni ponedjeljak - sv. misa u 18,00 sati

Korizmena duhovna obnova i susret klanjatelja

U subotu, 17. ožujka 2018. održati će se Korizmena duhovna obnova i susret klanjatelja u župnoj crkvi svete Terezije od Djeteta Isusa. Susret započinjemo molitvom krunice u 17,15 sati, a u 18,00 sati biti će slavljena sv. misa i euharistijsko klanjanje. 

Nakon klanjanja biti će predstavljanje nove knjige o sv. Padre Piju iz Pietrelcine te mogućnost nabavke ostalih izdanja biblioteke „DVA SRCA“, urednika mr. Bogdana Maleševića.

Svi ste dobrodošli!

 

 

 

Korizmena poruka Riječkog nadbiskupa

KORIZMENA PORUKA RIJEČKOG NADBISKUPA MONS. DR. IVANA DEVČIĆA: “S Isusom u duhovnu osamu”

Evanđelist Matej spominje dva događaja koji neposredno prate Isusovo krštenje na rijeci Jordanu. Prvo, odmah nakon što je izišao iz vode, Isus vidi Duha Božjega kako se kao golub spušta na njega, a istovremeno čuje glas: „Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao!“ (Mt 3, 16 17). Odmah nakon toga „Duh odvede Isusa u pustinju da ga napastuje đavao“ (Mt 4, 1). Na taj način Isus na početku svog javnog djelovanja proživljava dvojako iskustvo: s jedne strane iskustvo Božje blizine i ljubavi, a s druge iskustvo đavolskoga napastovanja. Đavao ga pokušava trostrukom kušnjom zavesti i odvratiti od zadaće koju mu je Otac nebeski namijenio.

Prva kušnja bila je kušnja kruha. Poznato je kako su Izraelci u pustinji bili podlegli toj kušnji. Budući da je i Isus nakon četrdesetodnevnog posta bio ogladnio, napasnik pokušava za sebe iskoristiti to njegovo stanje pa ga poziva da pretvori kamenje u kruh i tako se nahrani. Ali Isus to odbija riječima: „Pisano je: Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta“ (Mt 4, 4).

Preuzeto sa stranice Riječke nadbiskupije

Pepelnica ili čista srijeda - početak korizme

PepelnicaDanas je Pepelnica ili Čista srijeda, spomendan kojim počinje korizma. To je dan pokore, razmatranja, strogog posta i nemrsa. Svećenici danas posipaju vjernike pepelom uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“ ili „Obratite se i vjerujte Evanđelju!“ Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, ali također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan prema onima koji mu se obraćaju pokorna srca. Dobiva se od blagoslovljenih grančica korištenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Sveta misa i obred pepeljenja u našoj župi biti će u 18,00 sati.

Svjetski dan bolesnika

Danas slavimo Svjetski dan bolesnika!
Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače u mnogim zemljama diljem svijeta, a utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme.
Svrha obilježavanja ovog Dana je podizanje svijesti šire javnosti o potrebama bolesnika te težnja za stvaranjem bolje zdravstvene i društvene zaštite koja će svakom oboljelom omogućiti dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb.
Namjera ovog dana je prisjetiti se i zahvaliti svima onima koji skrbe o bolesnicima,a to su zdravstveni i nezdravstveni radnici te brojni drugi djelatnici i volonteri koji svojim plemenitim radom brinu o potrebama bolesnih.
Svjetski dan bolesnika je prilika za podsjećanje na prava koje svatko od nas ima kada se nalazi u ulozi bolesnika.
Republika Hrvatska potiče pravo svakog pojedinca da se upozna s pravima pacijenata propisanima Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Svaki bolesnik ima pravo na potrebne zdravstvene usluge te ima pravo znati od čega boluje i sudjelovati o odlukama o vlastitom zdravlju.

Sretan i blagoslovljen imendan svima koji nose ime Marija, Mira, Mirjam i Mirjana koje danas slave svoj Spomendan!

Blagdan svetoga Blaža

Fotografija Biserke Matković Pešut.Blagoslov grla (grličanje) biti će u župi svete Terezije od Djeteta Isusa na Podvežici u subotu, 3. veljače 2018. nakon večernje sv. Mise u 18 sati.
***
O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. U Katoličkoj Crkvi taj je blagoslov takozvana blagoslovina, a temelji se na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost. 
Kod blagoslovina Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, a po zaslugama Isusa Krista i zagovoru svetaca.

Današnji zaštitnik je sveti Blaž ili Vlaho (grčki Blasios i Vlasios, latinski Blasius, engleski i francuski Blaise, talijanski Biagio, španjolski Blas, portugalski Brás), biskup i mučenik, jedan od četrnaest svetih pomoćnika. Rodio se u III. stoljeću u Armeniji. Potječe iz grada Sebaste u Armeniji (danas Sivas u Turskoj). Od ranog djetinjstva i mladosti krenuo je za Kristom i napustio sve radosti i užitke ovoga svijeta. Ugledan i obrazovan čovjek, liječnik, pomagao je s radošću u srcu siromasima i nevoljnicima, u kojima je gledao i susretao Isusa. Prema legendama čudima je ozdravljivao i ljude i divlje životinje, koje su same dolazile po pomoć u njegov samotnu spilju na planini Argaeos (Erciyes). Slušali su ga i donosili mu hranu vukovi, lavovi i medvjedi. Svojim dobročinstvima postao je omiljen među narodom pa su ga izabrali za biskupa Sebaste. Za vrijeme cara Licinija buknuo je na Istoku strašan progon kršćana, kojeg je predvodio Agrikolaus, rimski upravitelj Kapadokije. Prvi su na udaru bili duhovni pastiri. Blaž je svoje vjernike bodrio da ustraju u vjeri. 

"Po zagovoru svetoga Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog bolesti grla i svakog drugog zla!"

Prikazanje Gospodinovo - Svijećnica

Povezana slikaDanas slavimo blagdan Prikazanja Gospodinovog u hramu ili Očišćenja Marijinog ili Svijećnicu, spomen na dolazak Svete obitelji u hram. Tim se blagdanom prisjećamo događaja iz Isusovog djetinjstva, kada su, prema Mojsijevom zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u jeruzalemski hram, da ga kao prvorođenca prikažu i posvete Gospodinu. Na današnji blagdan u crkvama se blagoslivljaju svijeće koje će se koristiti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama. U Dalmaciji se ovaj blagdan naziva Kandelorum, a u Slavoniji Svitlomarinje. Prikazanja Gospodinovog u hramu spominjemo se u četvrtom otajstvu Radosne krunice.

Sveta misa i blagoslov svijeća biti će u našoj župi u 18,00 sati!

Blagdan Tri Kralja

Fotografija Marina Miletića.U subotu, 6. siječnja 2018. dočekajmo Tri Kralja u novoj crkvi sv. Ane na Gornjoj Vežici. Zajednica Krista Kralja upriličiti će skazanje živih jaslica, don Damir Stojić ima katehezu o djetinjstvu, a BOŽJA POBJEDA  animira misno slavlje. Ima još iznenađenja, ali, dovoljno ste čuli da u subotu dođete svi na Gornju Vežicu u crkvu sv. Ane. Dođite, da se radujemo u Gospodinu!

 

Blagoslovljena 2018. godina

Slikovni rezultat za Blagoslovljena 2018. godinaDragi naši župljani,

Sretna vam i blagoslovljena 2018. godina uz obilje Božjeg blagoslova, ljubavi i mira! Obilje mira u srcu, snage i novih poleta. Da se radost i nada Božjeg spasenja prelije u cijelu 2018. godinu​!

Gospodine, evo nas u novoj godini. Danas je 1. siječnja 2018., a to je blagdan Bogorodice, Tvoj majke Marije.  
U evanđelju slušamo kako su došli pastiri vidjeti i pokloniti se malom Isusu. Rekli su što im je rečeno o tom Djetetu. A 'Marija sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svom srcu.' Gospodine važno je stizati prebirati u srcu o svim važnim događajima u životu, a najvažnije imati vremena prebirati o Tvojim riječima koje nam upućuješ. Molimo Te, da u novoj 2018. godini iznađemo vremena svaki dan bar na kratko biti uz Tvoju riječ. Amen!
 

Betlehemsko svjetlo i u našoj župi

Katolički skauti donijeli vjernicima 6 tisuća svijeća Betlehemskog svjetla.

Ove godine, više od 6.000 podijeljenih svijeća Betlehemskog svjetla, stotine župa koje su na misama zornicama obišli katolički skauti Zdruga, predaja Svjetla hrvatskim biskupima, u katedralama našim, prihvatilištima za beskućnike, samostanima, dječjim vrtićima, zorno svjedoči snagu Zdruga katoličkih skauta Hrvatske. Iduće godine, uz neizostavnu podršku naših biskupa na čemu im neizmjerno zahvaljujemo, plan je obići sa Betlehemskim svjetlom baš svaku župu naše Domovine.

Neka im Bog i naša nebeska Majka budu na pomoći.

 

 

Sretan i blagoslovljen imendan

Evanđelist Ivan s punim pravom može kazati da navješćuje ono što je vidio, čuo, doživio i rukama opipao. Starac Ivan bio je u prvoj kršćanskoj zajednici utjelovljeno evanđelje, dragocjeni svjedok i navjestitelj Kristova spasenja. A što bismo mi danas mogli reći? Možda nam se čini da se danas riječ Crkve ne čuje dovoljno glasno. Možda se riječ vjernika ne čuje dovoljno jasno. Možda je zamućena slika našega Gospodina Isusa. Možda se glas vjeroučitelja u školi ne čuje dovoljno. Možda je propovjednički glas svećenika mutan i nejasan, a evo nam Ivanova puta. Veli stara latinska poslovica da nitko ne može dati ono što nema. Tako se i mi možemo upitati, je li svaki od nas kršćana doista susreo Gospodina Isusa, je li doživio Božju blizinu i milost. Je li svakome od nas Božja riječ svetinja, a evanđeoske riječi glavni životni putokaz. Sada već možemo bolje razumjeti. Bude li Krist velik u našem životu, budu li njegova riječ i njegova misao snažan pokretač moga života, onda ću to moći posvjedočiti i drugima. Čak i bez nekih posebnih riječi, štoviše, i bez riječi. Onda će cijelo moje biće isijavati Kristov mir, Kristovo spasenje i Kristovu radost. Naravno, ponajprije u mojoj vlastitoj obitelji, a onda i šire.

Sretan i blagoslovljen imendan svima koji danas slave, a nose ime Ivan, Ivana, Jana, Janica, Janki, Ivančica! 

Stranice

Pretplata na Župa Sv. Terezija od Djeteta Isusa - Podvežica - Rijeka RSS