Župne novosti

Krštena Julia Radulović - 7. svibnja 2017.

U nedjelju, 7. svibnja 2017., na nedjelju Dobrog pastira, u župnoj crkvi Svete Terezije od Djeteta Isusa na Podveživi krštena je Julia Radulović, treća kćerka Anite i Duška Radulović.

Misno slavlje predvodio je župnik, vlč. Ivan Šarić, koji je i podijelio sakramenat krštenja maloj Juliji.

Želimo obilje Božjeg blagoslova i milosti još jednom Božjem djetetu Mariji - Juliji, njezinim sestrama i roditeljima. Neka je uvijek kroz život vodi Božja ruka, a Isus joj bude najbolji prijatelj!

Krešten Jakov Oštarić - 21.4.2017.

U Uskrsnoj osmini, 21. travnja 2017. u župnoj crkvi Svete Terezije od Djeteta Isusa kršten je JAKOV PETAR OŠTARIĆ, sin Ivane i Maura, rođen 2. veljače 2017.

KRSNI KUMOVI: Marijana i Luka Miškulin. Jakova je krstio župnik, vlč. Ivan Šarić, a krsno ime Jakova je Petar.

Jakovu i njegovim roditeljima Ivani i Mauru želimo obilje Božjeg blagoslova i milosti!

 

Križu nado jedina

Naraštaj smo spore pameti i kratkog pamćenja. Cijeli život učimo obnavaljati se duhom svoje pameti i obući (se u) novog čovjeka“. Potrošili smo se u pripravama za Uskrs, u izvršavanju brojnih, pa i zahtjevnih pobožnosti, ispisali toliko čestitki, pročitali toliko lirskih i proznih umotvorina, odradili smo toliko toga kako bismo dostojno proslavili Uskrs ... i što je ostalo? Skoro pa ništa: pokoja pisanica, malo kolača, šunke ... Što je ostalo u našoj pameti, što u pamćenju? Uskrs je prošao, a jesmo li postali ljudi Uskrsnuća, da li nas je oplahnuo, jesmo li udahnuli Duh Uskrsa? Evo nas i opet na putu k našem Emausu. I tko zna koliko se još danas sjećamo Velikog petka, a koliko se pak više ponovo mučimo pod ruševinama naših uvijek ponovo skršenih rajskih dvorova i napuštenih Edenskih vrtova? Danas je već drugo, a zapravo nalik na staro ... Koliko puta smo čuli da nema Uskrsa bez Velikog petka iz kojeg nam tako brzo izmakne Krist, u kojem je Bog netko drugi i nekako drugačiji od onoga kakvog smo mu zadali da bi trebao biti. I opet se potresa naš svijet. Svakodnevno, nepogrešivo, neizostavno. Težak nam je naš križ svakodnevni, neizbježni, i što li sve radimo kako bismo mu izmakli, kako bismo ga umanjili pa i poništili? Što li sve u svojoj sporoj pameti smišljamo i zamišljamo kako bismo sami našli spas, kako bismo nekim drugim, lakšim, manje krvavim, ne umirućim, '“mudrijim“ putem našem uskrsu pristigli. Tko se još sjeća onog Kristovog vapaja kad je molio svoje da ostanu i mole s njim. Tko je zapravo, ali zapravo Krist nama?

Sretan i blagoslovljen Uskrs

Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče!” (Mt 28, 5)
Budućnost ljudi pripada onima koji je u srcima imaju razloge za život i nadu. Krist je uskrsnuo! Razlozi nade i života su utemeljeni. Ljubav na križu je pobijedila neprijatelja života. Smrti više nema. U Uskrsu je smisao naše vjere: „Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je propovijedanje naše, uzalud je i vjera vaša…“ - kaže sv. Pavao. Uskrs jest razlog vjernosti Kristu svakog dana i nas u vremenu- da bi životom i smrću, slijedeći Krista, ucijepljeni u Njega, dijelili Njegovu sudbinu i u uskrsnuću- te pristigli vječnosti. Mi znamo, srcem u kojem živi vjera, znamo sigurnošću onih kojima se Krist objavio – Ja jesam!- i ponavljamo sa sv. Augustinom: Na kraju neće biti večer, već dan Gospodnji… Svi ćemo tada svetkovati i gledati, gledati i voljeti, voljeti i slaviti. Da, zaista, tako će biti na kraju – bez kraja! Zato – radujmo se danas jer Krist je živ! U Njegovoj pobjedi je naš život i naša vječnost!
Sretan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista!

Veliki petak

Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti.

Danas nema euharistijskog (misnog) slavlja. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, kako bi se simbolizirala Isusova muka i smrt. Nađite vremena za Isusa i okupimo se danas u crkvi i kapeli danonoćnog klanjanja razmišljajući o Isusovoj muci. Obavezni su post i nemrs. Na Veliki petak 14. travnja koji je spomen na Kristovu smrt, vjernicima će od 8 do 18 sati na čašćenje biti izložena relikvija Križa Kristova (1.st.) iz Jeruzalema. Od 18 sati riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić predvodit će obrede Velikoga petka.​

U našoj župi, obred Velikog petka započinje u 18,00 sati.

Misa posvete ulja ulja u katedrali sv. Vida

Zauzimati se riječju i djelom za siromahe, kojih ćemo uvijek imati uza se; pomoći onima koji ne vjeruju ,,progledati” i upoznati Boga, svoga Stvoritelja, i Isusa, njegova Sina i našeg Spasitelja; dizati svoj glas protiv nepravdi i svakojakih oblika tlačenja i izrabljivanja u suvremenom društvu; promicati milosrđe i jednakost među ljudima, zauzimati se za obitelj koja je osnovna stanica društva i naroda, zadaća je svećenika, đakona i svećeničkih kandidata, redovnika i redovnica te vjernika laika na što ih je potaknuo riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić predvodeći u srijedu 12. travnja u katedrali sv. Vida Misu posvete ulja. (preuzeto sa stranice Riječke nadbiskupije)

Cvjetnica u našoj župi

Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje. To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja „Muke Isusove“ kao uvoda u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu.

Cvjetnica - nedjelja muke Gospodina našega

Danas slavimo Cvjetnicu ili Cvjetnu nedjelju (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje. To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja „Muke Isusove“ kao uvoda u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U hrvatskom folkloru blagoslovljenom se bilju pridavala dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti) i plodonosna (osiguravanje dobra zdravlja i bogata uroda). Zbog toga se to bilje stavljalo na polje, u kuću i gospodarske zgrade, na groblje i na bunare. Masline, drijenak, mace i palme imaju važnu ulogu u pučkom vjerovanju o prenošenju vitalne snage bilja na dom. To drevno vjerovanje skladno se uklapa u kršćansko tumačenje Cvjetnice kao proljetne obnove, prije svega obnove čovjeka. 

Susret klanjatelja Kapele danonoćnog klanjanja

Susret klanjatelja kapele danonoćnog klanjanja u nedjelju, 19. ožujka 2017. na blagdan sv. Josipa!

17,15 sati - križni put

  • 18.00 sati - sv. Misa i Euharistijsko klanjanje
  • Prije mise mogućnost za sv. ispovijed
  • Zajednički domjenak i druženje!

Dobro došli!

Poruka riječkog nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića za korizmu 2017.

Isus sve što traži od nas sam prvi čini

1. Čistom srijedom ili Pepelnicom počinje korizma, vrijeme neposredne pripreme za proslavu Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana. Ime korizma (četrdesetnica) dolazi od latinske riječi quadragesima. To je vrijeme četrdesetodnevne pripreme za Uskrs ili Vazam. Broj četrdeset simboličan je broj, povezan sa značajnim događajima iz povijesti spasenja.

Tako je prije općeg potopa u Noino vrijeme kiša padala četrdeset dana i noći; židovski je narod četrdeset godina putovao pustinjom iz egipatskog ropstva u obećanu zemlju. Mojsije je, prije nego je od Boga primio deset zapovijedi, proboravio četrdeset dana i noći na brdu Sinaju (usp. Izl 24, 18). Prorok Ilija „išao je četrdeset dana i četrdeset noći do Božje gore Horeba“, gdje je na ulazu u neku pećinu u šaptu lagana i blaga povjetarca susreo Boga i primio od njega novu zapovijed (1Kr 19, 9-16). A proroka Jonu Bog šalje Ninivljanima uz poruku neka se obrate jer će, u protivnom, za četrdeset dana Niniva biti razorena (usp. Jona 3, 4). Četrdeset dakle znači vrijeme potrebno za čišćenje od grijeha i od pogrešnih predodžbi o Bogu, vrijeme oslobađanja od nutarnjeg i vanjskog ropstva, vrijeme da bi se postiglo spasenje.

Stranice